| KRAPANJSKI SAMOSTAN: Čuva umjetničko blago zbog kojeg bi mu pozavidjeli mnogi |
 |
 |
 |
| Petak, 03 Rujan 2010 08:44 |
 Debela hladovina koju stvaraju visoke zidine samostana sv. Križa na otočiću Krapnju bila je idealno mjesto za bijeg od srpanjskog sunca. U jutarnjim satima ovim prostorom prodefiliraju na deseci parova turističkih nogu obzirom da atrij samostana služi kao Muzej, dok su popodnevni sati rezervirani za tišinu. Svaka slika, oltar ili relikvijar sakriven u hladovini samostana priča svoju priču o nekim drugim vremenima. Krapanjski samostan u rukama je franjevca koji se brinu da sve te priče o tradiciji i ondašnjem životu otoka spužvara nikada ne zamru. Fra Šime je jedan od njih. ZAVJETNI DAROVI MORNARA - Šibenski plemić Toma Jurić, potomak bribirskih Šubića, 1436. godine otkupio je otok s namjerom da sagradi kapelicu sv. Križa. Njegovi sinovi poslije njegove smrti podižu samostan, a crkva je posvećena 5. svibnja 1523. – započinje fra Šime dok nas u sparno srpanjsko podne vodi u obilazak 'utrobe' crkve sv. Križa. A u njoj pravo blago. Zavjetni darovi kapetana i mornara koji su se zaustavljali na Krapnju, sakralne slike poput one Gospe s Isusom te raspela iz maslinova drveta koji je donesen iz Svete zemlje. Među brojnim zavjetnim darovima koji datiraju još iz 17. stoljeća, primijetili smo uglavnom krune pa smo od fra Šime zatražili objašnjenje. - Na Krapnju se 2. kolovoza slavi Gospa od Anđela koja je zaštitnica mjesta te je tada upriličena procesija morem u kojem sudjeluju i brodice. Zbog toga su se kao darovi uglavnom ostavljale krune – kazuje nam franjevac. SPUŽVARSTVO – JEDINI PRIHOD Korak po korak, priča po priča i dolazimo do one za Krapanj najvažnije – začetka spužvarstva. - Grk fra Antun s Krete, koji je došao oko 1700., uveo je fratre i stanovnike u spužvarsku djelatnost koja će im postati jedan od glavnih izvora prihoda – ističe fra Šime te dodaje kako je u prostorima današnjeg hotela 'Spongiola' djelovala zadruga za preradu i prepariranje spužvi. Danas je spužvarstvo na Krapnju, reći će fra Šime, spalo na niske grane jer je većina tih višestaničnih morskih životinja izvađena. Sada ta bogatstva morskih dubina predstavljaju dio bogate samostanske zbirke podmorske arheologije. Naći će se tu amfore iz 1. stoljeća, vaze i bokali iz 17. i 18. stoljeća, ali i preparirani morski pas iz nešto novijih dana. TESTEN KAO CHAGALL Nakon obilaska crkve sv. Križa, fra Šime nas uvodi u samostansku riznicu koja uz prekrasnu stolicu od orahovine iz 18. stoljeća, klečalo iz istog perioda ili sliku Posljednje večere s konca 15. stoljeća, skriva još jedno blago – slike fra Ambroza Testena. - On je bio samouki slikar, a stručnjaci koji su vidjeli njegov rad uspoređuju ga sa Chagallom, a toliko je volio crtati da je crtao čak i na novinskom papiru – priča nam fra Šime. Obilazak završavamo razglabajući o aktualnim temama koje tište najniži otok šibenskog arhipelaga - iseljavanje stanovništva. Naime, 1937. crkva sv. Križa bila je proširena jer je otok do II. svjetskog rata brojao 2000 stanovnika, da bi danas spao na svega 200-tinjak ljudi koji na Krapnju žive tijekom cijele godine. (dl) Podijelite ovaj članak sa prijateljima na facebooku
 |
| Ažurirano Utorak, 07 Rujan 2010 10:22 |
Molimo da se registrirate kako bi mogli komentirati članke.
Povezane vijesti:
Najčitanije vijesti županija
Anketa Županija
