| Tko dođe na krilima politike,mora biti spreman tako i otići! |
 |
 |
 |
| Petak, 05 Ožujak 2010 14:42 |
 Javna ustanova Sportski objekti brigu vodi o većini dvorana i sportskih terena na području Šibenika, izuzev dvorana kojima rukovode škole. Djeluje od 2002. godine, a na čelu joj je Zlatko Jurić koji je jedan od rijetkih direktora iz HDZ-ove garniture koji je preživio političku čistku nove gradske vlasti (koalicija SDP-HNS).O kojim sportskim kapacitetima na području Šibenika ne skrbi Javna ustanova? Dijelom objekata kojima grad nije vlasnik poput kapunjerice JK Vala koja nije ucrtana u zemljišne knjige, pa joj nitko ne može niti biti vlasnik ili prostorija VK Krke koje su u njihovom vlasništvu. Nadalje, teniski tereni na Šubićevcu s pripadajućim prostorom dani su pod koncesiju, no pod uvjetom da koncesionar o njima adekvatno skrbi, radi na promociji tenisa u Šibeniku na način da domicilnim teniskim klubovima osigura određen broj termina, a da u pripadajućem objektu osigura potreban broj tuševa i svlačionica koje će dati na korištenju tenisačima. Osim toga, u posljednje se vrijeme intenzivno bavimo razmišljanjima da se kuglana na Šubićevcu dade na korištenje, ili u koncesiju, kako hoćete, kuglačkom klubu ‘Šibenik’. Oni bi u tom objektu obavljali nekakvu djelatnost, te bi vršili raspored termina i najam prostora s ostalim klubovima, dok bi objekt i dalje održavali Sportski objekti. PODKAPACITIRANI PROSTOROM U kakvom su stanju naši sportski objekti? Dao bih im prolaznu ocjenu, recimo solidnu dvojku, ili dva plus. No, to je tako jer su u većini slučajeva stari. Evo, Partizan koji je dom brojnim klubovima izgrađen je prije 70 godina, naša jedina dvorana na Baldekinu datira iz 1973., i tako redom. Nitko nije nezadovoljan, svi smo svjedoci da sportski prostori traže investicije, ali to je za nas sada prevelik novac. Što je sa sportskom dvoranom Baldekin, u kakvom je stanju i koliko je potrebno utrošiti za kompletnu adaptaciju? To je objekt koji datira iz 1973. godine, pa vam je samim time jasno da mu je infrastruktura veoma stara. Međutim, ona je još uvijek u jednom zadovoljavajućem stanju. Naravno da su potrebni adekvatni radovi na adaptaciji prije svega parketa na terenu, tribina, rasvjete, a nedostaje nam i novi semafor. Kad bih ugrubo procjenjivao, kazao bih da bi nam trebalo između tri i četiri milijuna kuna za završetak tih radova. Svlačionice i tuševe nedavno smo rekonstruirali i moram kazati da su na zadovoljavajućem nivou. Kakva je priča s terminima sportskih klubova, dođu li svi na red? Sportski objekti kojima upravljamo svi su redom zauzeti od 6,30 sati ujutro do pola noći svakoga dana. Neobično je velika glad za sportskim prostorima. Prije no što vam odgovorim na pitanje, želim pojasniti kako Javna ustanova ne upravlja školskim sportskim dvoranama, već to čini Odjel za društvene djelatnosti Grada Šibenika, niti mi odlučujemo o rasporedu termina sportskih klubova u sportskim objektima, već to čini Savez športova Grada Šibenika. Sad da vam odgovorim na pitanje – jako je teško reći koliko smo podkapacitirani prostorom, no prema spoznajama kojima raspolažem, recimo da bi jedna nova sportska dvorana zadovoljila potrebe šibenskih klubova. Drugim riječima, nedostaje nam 15 sati dnevno ili oko 5,5 tisuća sati godišnje. To nije za zanemariti. Probleme bi riješila nova dvorana o kojoj se mnogo govori. Što je s tim projektom? Da vam kažem istinu – ne znam. Znam da nam je takva dvorana nasušno potrebna jer smo podkapacitirani prostorom s jedne strane, a s druge, podaci govore o oko sedam tisuća ljudi koji se aktivno bave sportom u gradu kroz razne klubove. Dodamo li im još oko dvije tisuće rekreativaca, dobit ćemo podatak da se čak petina stanovnika užeg gradskog područja bavi nekim sportom, a to je pokazatelj koliko bi nova dvorana bila važna. Također, znam da su o projektu dvorane mnogo govorili i bivša, ali i sadašnja garnitura. No, prevagnula je potreba gradnje otvorenog bazena. Ali, nije na meni da sudim. Je li to bila dobra odluka? Ona je bila dobra u kontekstu što smo dobili sve što nam treba za razvoj plivačkog i vaterpolo sporta. A, je li bilo prioritetnije graditi bazen ili dvoranu, prepustio bih nekom drugom na komentar. MILIJUNSKI TROŠKOVI BAZENA No, evo, kad pričamo o bazenu vidimo kako priča s vaterpolom nije baš najsjajnije završila. Epilog su joj dugovi, moguće gašenje kluba, razdor u Upravi… Sve se puši na bazenu … Nažalost je tako. Mada, moram kazati da je bazen u Crnici perjanica moga rada. Ponosan sam što je izgrađen u mom mandatu. To je i dalje najsavršenije organiziran i najbolji objekt u gradu Šibeniku. Koliko košta održavanje tog bazena godišnje? Kad govorimo o održavanju ne pričamo samo o struji, vodi, grijanju i kadrovima, već i o kreditu kojeg otplaćujemo od gradnje starijeg bazena. Godišnje svi ti troškovi penju se na 4,2 milijuna kuna. Hoće li eventualni problemi u vaterpolo klubu zbog čijeg je uspjeha dijelom i krenula inicijativa za gradnju kompleksa bazena, poremetiti nešto u primanjima Javne ustanove, a samim time i održavanju objekta? Neće. Naime, klubovi bazen koriste temeljem odluke Grada, no održavanje bazena financira se iz sredstava koje na naš račun doznačava Grad. NCP kao sponzor vaterpolo kluba niti jedne jedine kune nije dao Javnoj ustanovi. Koliki bi bio prihod Javne ustanove od vlastitog rada – najma prostora za javne manifestacije, političke skupove, koncerte, utakmice, klubove izvan Šibenika…? Bez PDV-a bio bi oko 400 tisuća kuna. No to nije ništa iz čega možemo funkcionirati. Da nema razumijevanja u gradskim vlastima, kako u bivšoj, tako i u sadašnjoj, ne bismo mogli napraviti gotovo ništa. Ne trebam niti pitati, dakle, kako surađujete s novim gradskim vlastima? U ovoj su teškoj situaciji izvukli maksimum za održavanje sportskih objekata u gradu, te i dalje sudjeluju sa značajnom cifrom u budžetu naše Javne ustanove. Postoje li dugovanja klubova koji su koristili dvorane prema Javnoj ustanovi? Postojala su donedavno i iznosila su oko 700 tisuća kuna. No Grad je odlučio sva dugovanja oprostiti, te ubuduće osloboditi plaćanja sve korisnike sportskih objekata na području grada. Jer nisu svi klubovi bili u istoj poziciji i nisu mogli izdvojiti jednake iznose. Kakva je suradnja Javne ustanove s NK Šibenikom? Moram priznati da nogometni klub Šibenik svojom logikom upravljanja, prema mom mišljenju, uz našu pomoć ide u dobrom smjeru. Oni su dosta autonomni u tom dijelu, s tim da našu pomoć imaju u financiranju zaposlenika i materijala, te struje i vode. NA KRILIMA POLITIKE Za kraj ćemo malo ispolitizirati. Vi ste jedan od rijetkih direktora koji je preživio političku promjenu na čelu Šibenika... Pa, moram kazati da sam razgovarajući na tu temu kazao kako cijenim i bivšu, ali i aktualnu vlast. Biti političar nije lako, kao što nije lako niti biti direktor nekog javnog poduzeća. Moram napomenuti da sam još uvijek vršitelj dužnosti ravnatelja Javne ustanove, a na nadležnima ostaje procjena jesam li, ili nisam adekvatan za daljnje obavljanje tog posla. No, ovakve odluke ne treba politizirati, već ostaviti nadležnima na promišljanje. Osim toga, svoju situaciju ne bih nazvao preživljavanjem, već razumnim odnosom s ljudima koji su na vlasti. Dakle, vi smatrate da niz smjena koje su se nedavno dogodile u gradskim tvrtkama nisu politički skrojene, nego razumne? Svatko tko dođe na krilima politike na neku funkciju, u glavi mora raščistiti da će, ako bude trebalo, na krilima politike i otići ukoliko se nije dokazao kao kvalitetan i kompetentan kadar. Naravno da je politika vrlo osjetljiva stvar i bitno je ispuniti niz kriterija da bi čovjek zadržao fotelju i nakon političkih promjena. Podijelite ovaj članak sa prijateljima na facebooku
 |
