| Kada bi Arsen napunio stadion, s ovom bi zemljom bilo sve u redu! |
 |
 |
 |
| Petak, 21 Svibanj 2010 12:25 |
 Pohvale za svoj rad dobivali ste i puno prije nego što ste došli u Šibensku narodnu glazbu, dakle u vrijeme kada ste predvodili orkestar Hrvatske ratne mornarice. Kako danas gledate na to i žalite li što ste otišli?Ne. Posve suprotno. Na neki sam se način spasio što sam došao u Šibenik. Što je to u Šibeniku što vas je, kako velite, 'spasilo'? Gledajmo to ovako, ranije sam radio s profesionalnim ansamblom, što je jedno veliko hvale vrijedno i, moram kazati, uspješno iskustvo. No, ovdje radim s amaterskim ansamblom, što mi je mnogo slađe i draže. Što je vas privuklo glazbi, a što vaš rad čini toliko hvalevrijednim? Otkud zanimanje za dirigentski štapić, a ne neki od instrumenata? Svirao sam instrument, međutim najsavršeniji instrument je zapravo orkestar. Ne znam kako objasniti to što me privuklo. Drago mi je čuti da dobivam pohvale jer težim tome. Po vokaciji sam klasičar, ali time se, ili nažalost, ili na svu sreću, najmanje bavim. Nekako mi je klasika malo uštogljena. U današnje vrijeme, naime, samo treba biti jedan dobar DJ i publiku malo oraspložiti, držati ih u tenziji da plešu. Najgore je kad se u disku ne pleše, onda je to promašena glazba. Danas se svira malo drugačije nego je to bilo prije jedno 15 do 20 godina, posebno što se tiče puhačkih orkestara. DJ-OVSKI STAŽ Spomenuli ste DJ-e. Možemo li za dirigenta reći da je svojevrsni Dj?! Pa, ja sam to čak i bio! Bio sam profesionalni DJ četiri godine i možda je to tajna uspjeha. Obzirom da je jako važno, kako sam i ranije spomenuo, imati uho za odabir repertoara, možda je to razlog iz kojeg su koncerti Šibenske glazbe toliko posjećeni i pogođeni. Jer to je najvažnije – pogoditi pravu glazbu. Koja bi bila tajna uspjeha Šibenske glazbe i vas s njom? Rekao bi Arsen 'koja je tajna tvog neuspjeha? Lako je za tajnu uspjeha'. Poklope se neke stvari. Prvo pitanje koje treba postaviti je jesu li ljudi spremni na rad, drugo bi bilo znaju li raditi svoj posao ili ne. Kod glazbe ja, dakako, važno i sviđa li se ona ekipi koja ju svira te zadovoljava li ukus publike. Ne vidim, niti bih radio neke posebne mudrosti oko toga. Glazba ili jest, ili nije. Nema tu nikakvih kompromisa. To vam je kao brak. Prvih pet godina je kritično, onda petu godinu smetate jedno drugom jer krenete primjećivati sve. Nakon toga nestane te početne ljubavi i tada treba raditi pravi posao. Publiku ne zanima jesu li to amateri ili profesionalci. Šibenska glazba je jedini puhački orkestar u Hrvatskoj koji za svoje koncerte prodaje karte i uvijek su rasprodani. Po meni, to je najveća tajna uspjeha, a kako je došlo do toga, vjerujte, nemam pojma. Šibenska glazba slobodno se može smatrati svojevrsnim šibenskim brendom. Slažete li se da ste možda dijelom osobno zaslužni za popularizaciju Šibenske glazbe? Ne, nemojte to sad tako bukvalno shvatiti. Šibenska je glazba bila brend Šibenika i prije nego sam ja ovdje došao. ISKORAK GLAZBARA Da, ali istina je da isti glazbari nisu plijenili toliku pažnju publike kao danas, osim možda na sprovodima ili vjenčanjima što ste spominjali!? Dobro. Napravili su jedan drugačiji iskorak. Imamo te koncerte koji su posjećeni, pa sam možda, eto, na taj način doprinio njezinoj popularizaciji. Ali, što se tiče samog brenda, Šibenska glazba ima više od sto godina i nastala je na drugim osnovama te je uvijek bila brend. Nisam slučajno odabrao rad u Šibenskoj glazbi, već zato što sam vidio mnogo mjesta za jedan veliki napredak. Nakon prošle godine na Festivalu dalmatinske šansone, i ove ste pozvani biti njenim važnom djelom. Kako vam 'sjeda' Šansona? Nije to meni novo iskustvo, budući da sam odradio već četiri Splitska festivala, Melodije Jadrana... Kad sam došao u Šibenik to se znalo. Međutim, ja nisam jedan od onih kojih se nude. Nisam se nudio, niti sam forsirao takvu vrstu djelovanja. Ništa mi to nije strano, ni novo. Drago mi je što su mi pružili priliku, što su zadovoljni. To što me zovu i ove godine znači da je prošle sve bilo u redu. Zapravo, tu se osjećam kao kod kuće. To mi je domaći teren. Postoji li nešto u glazbi čega se vaše ruke nisu takle? Nisam pratio Thompsona. (smijeh) Kako osobno stojite s tom narodnom glazbom, turbo folkom, pa i Thompsonom? Ne razumijem ja to. Ne mogu reći ni da mi se sviđa ni da mi se ne sviđa. Jednostavno kažem da ne razumijem. Jer ako Thompson i Halid Bešlić mogu napuniti stadion, onda znači da su oni u pravu. Volio bih vidjeti situaciju u kojoj će Arsen Dedić napuniti stadion, ali da Arsen Dedić napuni stadion, onda bi nama i u državi bilo drugačije. Prema tome, ne znam što reći na to, osim da ne razumijem. Iako se danas u glazbu i nogomet svi razumiju. KONCERT S ARSENOM Što vam u ovom trenutku odnosi najviše vremena? U postupku je koncert s Arsenom. Treba napisati 27 aranžmana, što nije nimalo jednostavno. Treba napisati i Arsenovu skladbu za puhački orkestar. Jel' vas strah 'petljati' po arsenovim djelima? Ne, nije me strah. Čega bi me bilo strah?! Možda da neće ispasti dobro, dovoljno vjerodostojno?! Ne. Kad nije strah Arsena, nije ni mene. Ovim nam je iskazao jedno veliko povjerenje i nije nam ovo prvi put da ćemo surađivati. Kad nam se prepustio u ruke, znači da nam vjeruje. Zahtjevno jest i treba dobiti jednu posebnu atmosferu i sve te njegove pjesme su pisane na jedan 'arsenovski način' koji nema veze s puhačkim štihom, ali sve se dade napraviti, pa tako i to. (sk) Pred nama je sezona klapa. Sve su češće konstatacije kako je previše klapa. Što vi kao glazbenik mislite o 'moru' klapa u Šibeniku? To nije moj domaći teren, iako sam vodio klape. Međutim, nemam neko izrađeno mišljenje o tome. Mogu samo reći da su se klape udaljile od onoga što je bilo izvorno, zašto klapa djeluje i što mora raditi. Danas se to na neki način komercijaliziralo. Opet se moram pozvati na Arsena koji je napisao pjesmu 'Strahovlada klapa'. Čak je napisao da ima više klapa nego Dalmatinaca. Eto, to je otprilike i moj odgovor na pitanje. Mislim da toga ima previše. A, slažete li se s tim da danas sve klape zvuči isto? Ne bih se složio s tim. Šibenske klape su prepoznatljive jer pjevaju drugačijim tonalitetom za razliku od Splita, Zadra, Dubrovnika. Šibenske klape imaju posebnu boju… Podijelite ovaj članak sa prijateljima na facebooku
 |
| Ažurirano Petak, 28 Svibanj 2010 12:34 |
Molimo da se registrirate kako bi mogli komentirati članke.
