| ŽELJKO BURIĆ: Ni s kim neću trgovati i ne žurim u sklapanju novih političkih dogovora |
|
|
|
| Petak, 23 Srpanj 2010 11:57 |
Napustili ste HSLS nakon 18 godina. Je li vam žao zbog toga? Sada mi nije žao, ali mi je žao što sam stranku morao napustiti. Iz jednostavnog razloga što nakon 18 godina imate određeno političko uvjerenje. HSLS se u vrijeme bivše Jugoslavije prvo formirao kao jedna udruga građana i tada su u stranci bila imena koja su plijenila pažnju svakoga tko je malo bolje poznavao povijest Hrvata, dakle od Goldstaina i Gotovca do Budiše. Jasno da je ta stranka kroz svoj period rada imala uspone i padove. Nekad najjača oporbena stranka koja je plijenila pažnjom i intelektualnim potencijalom, koja je ne slučajno, već s namjerom imala prefiks ‘Hrvatska’, ali i ‘socijalna’ što je neobično za liberalne opcije. Onda se, nažalost, u Hrvatskoj događaju razna previranja pa tako i sa HSLS-om. Ostao sam u stranci jer sam vidio da ima smisla. Ovo što se sada dogodilo je, po mojoj percepciji zbivanja, nešto što će dovesti do zadnjeg raskola, a s obzirom na rejting stranke i njezino članstvo, moja je procjena da to stranka ovaj put neće moći kompenzirati. Od 17 članova Predsjedništva stranke jedini sam zauzeo stav da neću podržati priču o izlasku iz koalicije, ne ulazeći u polemiku oko razloga, tajminga ili političkih pozicioniranja. Moja je procjena da će ovo dovesti do osipanja članstva, do gašenja pojedinih ogranaka. Znači li to potpuni slom HSLS-a na nadolazećim parlamentarnim izborima? U Hrvatskoj se u političkom smislu događa jedno klasično raslojavanje, što je odlika razvijenih demokracija. Po svim anketama imate dvije relevantne stranke koje sigurno prolaze izborni prag, to je SDP kao nositelj lijeve opcije i HDZ kao zastupnik desnog centra. Sve ostale stranke koje su klasični centar, a gdje spada HSLS, izgubile su svoje članstvo i rejting. Logično je da birač postavlja pitanje zašto bi glasao za nekoga koga ne mogu definirati niti po političkim stavovima niti po opcijama, ali nažalost niti po onome što on može ostvariti, a obećao je kao stranka. Mislim da je za HSLS bilo presudno što se nije uspio nametnuti na svojim određenim područjima, s jasno danim obećanjima iz resora koje zastupa i da podnese račun za ono što je obećao. Tvrdim da će političke stranke dobivati na ugledu birača onog trenutka kada jasno, od jednog do drugog izbornog ciklusa, podvuku crtu i pogledaju što su prije četiri godine kazali, a nakon četiri godine napravili. To su vrlo opipljivi elementi. ODLAZAK BRENDOVA Kada je Darinko Kosor bio u Šibeniku dali ste mu punu podršku. Promjene u HSLS-u stigle su njegovim dolaskom na čelo stranke. Jeste li naslućivali ovakav jedan zaokret u politici? Ne, mi smo Kosoru kao ogranak dali podršku i sa 30 delegata sudjelovali na Izbornom saboru HSLS-a te sa sigurnošću mogu reći da je svih 30 glasova bilo za njega. Mi smo od početka zauzeli svoj stav i to Darinko Kosor zna. Reći ću vam da me Kosor nazvao nakon moje službene ostavke i mi smo se, uvjetno rečeno, razišli vrlo korektno. Zahvalio se na suradnji te je rekao da mom činu ne zamjera, naprotiv, da cijeni principijelan stav od početka. U sedam mjeseci promijenilo se puno toga. Dolaskom Kosora stranka je bila u uzletu, mi smo imali dosta novo- učlanjenih ljudi. Samo je u Rogoznici 40-ak ljudi učlanjeno, a znamo da se radi o relativno maloj sredini, u Drnišu je samoinicijativno učlanjeno oko 20 članova i to nam je davalo optimizam. Odlučili smo se za jednog predsjedničkog kandidata na nivou stranke i podržali smo ga. I sada mislim da to nije bila kriva odluka, ali ovo što se sada događa nije dobro. Na nivou države nismo jaka stranka i nisam očekivao niti odlazak brendova kao što su Ivan Čehok i Đurđa Adlešič. To su bili ljudi u čijim je područjima HSLS izuzetno jak. Na državnoj razini se stvara dojam da HSLS skreće ulijevo. Znači li to da će ulijevo krenuti i lokalni ogranci? Teško mi je reći skreću li ulijevo iz jednostavnog razloga što Kosor još uvijek tvrdi kako će HSLS do redovnih izbora biti sam, ali tada se ide prema potpunom dvostranačju. Nije dobro za jednu demokratsku državu koja će biti članica EU-a, da nema jaku liberalnu opciju. Moja je procjena da HSLS kao samostalan neće sebe u tom relativno kratkom periodu do izbora moći definirati i nametnuti se biračima. To je priča i u Šibeniku. PRELAZAK U HDZ Jesu li počeli već neki pozivi, rekli ste da ćete ostati politički aktivni, pa hajdemo otvoreno, kada možemo očekivati vaš prelazak u HDZ? Politički se pasivizirati neću, to definitivno, iz čistog uvjerenja. Spadam u ljude koji po svom političkom razmišljanju pripadaju centru, pomalo desnom centru. Imam korektne odnose s nizom ljudi iz različitih političkih opcija i mislim da svi oni znaju moj način razmišljanja. Ni s kim neću trgovati, kao što puno ne žurim hoću li ući u stranku za 15 dana ili 15 mjeseci. Dakle prelazite u HDZ? To je u ovom trenutku potpuno nebitno, ali važno je da se politički hoću aktivirati i smatram da se još mnogo toga može učiniti. Je li vam drago što HSLS nije sudjelovao u Gradskom vijeću? Nije mi draga situacija u Gradskom vijeću jer račun plaća grad i građani. Šibenik je grad koji ima strahoviti potencijal, puno veći nego što ga ima Split i Zadar jer su ga oni već iskoristili. Šibenik to nije učinio upravo zbog ovih političkih previranja. No, bojim se jedne druge činjenice da taj razvoj ne ostvari netko tko nije rođen u ovoj sredini već će ovdje doći vođen isključivo profitom. Smeta me i boli što je Šibenik jedini veliki grad na obali Jadranskog mora koji nije sveučilišni centar. Tvrdim da zato nije kriva država, već mi sami. Nije to rješenje svih problema, ali za mlade ljude je rješenje. Grad koji nema srednju generaciju od 19 do 25 godina ne može se formirati kao kulturni, sportski, znanstveni niti intelektualni centar. Jednu sredinu i guraju mladi budući intelektualci koji imaju mnogo vremena da se aktiviraju kroz razne udruge, puni ideja da nešto naprave u svojoj lokalnoj sredini. Ako Šibenik u nekom relativno kratkom periodu ne dobije još 20 tisuća stanovnika, onda je iluzorna priča o oživljavanju stare gradske jezgre, o sveučilištu, o značajnoj bolnici i svemu ostalom. Sretan sam što ne participiramo u Gradskom vijeću, niti u ovom što se događa jer, nažalost, u ovih godinu dana se nije napravilo ništa, osim što se bavimo pričama je li Statut ovakav ili onakav. A, za Statut se bore samo zato jer on daje ovlasti ili Gradskom vijeću ili gradonačelniku, a ovlast znači zbrinjavanje pojedinaca, politički podobnih ljudi bez obzira na njihove životne rezultate. Nova bolnica u Mandalini U kojoj je fazi projekt nove bolnice? Naš je cilj gradnja nove bolnice, jasno iz kojih razlog. Ministar niti jednom nije osporio potrebu gradnje nove bolnice u Šibeniku jer po svim kriterijima koji vladaju u hrvatskom zdravstvu, percipirajući broj osiguranika, stanovnika, kretanje i migraciju stanovništva u idućih 15 godina, bolnica bi trebala imati 320 kreveta. Mi ne radimo megalomanski projekt, broj kreveta ne raste, iz razloga što se dužina liječenja sve više skraćuje. No pokazalo se da šibenska bolnica mora imati 28 000 metara kvadratnih prostora, a sada koristi 17 000 metara kvadratnih. U ovom trenutku završavamo Programsku studiju koja će tekstualno doslovno opisati novu bolnicu, a on je podložak za objavljivanje natječaja za idejni projekt. Kada dobijemo idejni projekt, a to je prijelomna točka, jer tada možete dobiti lokacijsku dozvolu, a s njom idemo na izvlaštenje terena bivše vojarne. I nakon toga se ide u plan financiranja bolnice. |
| Ažurirano Srijeda, 18 Kolovoz 2010 08:49 |