| PODVODNO BLAGO: Kod otoka Bisaga pronađen porculan kineske dinastije Ming |
|
|
|
| Petak, 30 Srpanj 2010 08:51 |
Koncem lipnja završena su podvodna arheološka istraživanja novovjekovnih brodoloma kod otoka Bisaga na Kornatima i pličine Mijoka kod Murtera koja je i ove godine provodio Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pod vodstvom dipl. arheologa Vesne Zmaić. Treba kazati kako je ovo prva godina da se provode istraživanja brodoloma u podmorju otočića Bisaga, dok su ove godine završena istraživanja lokaliteta Mijoka koja traju od 2006. godine. Zanimljivo je i što oba ova brodoloma datiraju iz 17. stoljeća, pa je arheolozima bilo izuzetno interesantno usporediti nalaz kojega na oba lokaliteta nije manjkalo.PRVO ISTRAŽIVANJE KOD BISAGE Lokalitet u podmorju otoka Bisage poznat je lokalnim roniocima i ribarima već od pedesetih godina prošlog stoljeća. Godinama je bio sistematski pljačkan sve do 1978. kada je na njemu proveden prvi stručni uviđaj, te je registriran i zakonski zaštićen. Uslijedilo je nekoliko manjih istraživanja kada je izvađen materijal radi tipološke analize, no nikada se na njemu nije napravila kompletna nacrtna i foto dokumentacija. - Brodska konstrukcija još se uvijek djelomično nalazi pod pijeskom. Lokalitet se nalazi na stjenovitoj padini na dubini od 30 do 50 metara, gdje leže tri željezna sidra, te sedam topova. Na dnu su vidljivi dijelovi brodske opreme, drvena oplata broda i ostaci trgovačkog tereta – pojašnjava Vesna Zmaić. Dodaje kako je s ovog lokaliteta na površinu izvađen vrijedan nalaz, od keramičkih tanjura, vrčeva i posuda, do ulomaka staklenih boca i metalnog posuđa, a prema velikoj količini keramičkih lula turskog podrijetla i porculanskih šalica kineskog podrijetla može se zaključiti da je ovo bio osnovni teret broda. ŠALICE IZ VREMENA DINSTIJE MING - Nađeno je preko četrdeset različitih tipova lula i izrezbareni kamiši od drveta. Porculanske šalice pripadaju kineskoj produkciji iz vremena kraja dinastije Ming i početka dinastije Cin, na temelju čega možemo datirati cijeli brodolom u kraj 17. stoljeća – kaže Zmaić. A, obzirom na bogatstvo nalaza, izvjesno je kako će se ovo istraživanje nastaviti i dogodine. Što se tiče lokaliteta Mijoka, on je ove godine u cijelosti obrađen i zaštićen. Lokalitet se nalazi na dubini od 37 do 40 metara. Nalazište je prijavljeno 2001., no tada je već bilo u potpunosti devastirano od lokalnih ronilaca. Brodska konstrukcija bila je uništena, a sav vidljivi materijal bio je opljačkan, na dnu je ostalo vidljivo jedino željezno sidro. Ipak, iz sloja pijeska godinama su u sklopu istraživanja vađeni veoma vrijedni arheološki nalazi. ZLATARSKI MATERIAL S MIJOKE - Riječ je o ostacima potonuloga broda koji je, krenuvši iz Venecije uobičajenom trgovačkom rutom, prevozio teret namijenjen trgovini po lukama Jadrana i istočnog Mediterana. Od 2006. godine uslijedile su četiri arheološke kampanje, koje su dale bogat i vrlo zanimljiv arheološki materijal. Trgovački teret činile su sirovine i poluproizvodi, te roba namijenjena za praktičnu i široku upotrebu, ukrasna roba i zlatarski materijal proizveden u srednje i sjevernoeuropskim obrtničkim centrima poput Nürnberga i staklarskim radionicama Murana – kaže Zmaić, te najavljuje kako će vrijedan materijal nakon čišćenja i konzervacije, te znanstvene obrade izaći u javnost. (jd) Srebrni novčići s Mijoke Na lokalitetu Mijoka pronađen je niz zanimljivih uporabnih predmeta, no arheologe su najviše fascinirali je mali sunčani satovi od slonove kosti, utezi za male zlatarske vage sa žigovima i oznakama težine, dijelovi vaga od mjedi, te veliki broj raznobojnih perlica od stakla i staklene paste. Vesna Zmaić napominje kako je na ovom lokalitetu pronađeno više inkrustiranih srebrnih novčića. Riječ je o dva tipa poljskih srebrnih polugroša datiranih gotovo jedno stoljeće ranije od ostalih nalaza na lokalitetu i nekoliko srebrnih ugarskih denara. Zbog inkrusta kojime je više komada slijepljeno i prekriveno, tek će se nakon konzervacije moći ustanoviti o kojoj je seriji novca riječ. |
| Ažurirano Srijeda, 11 Kolovoz 2010 09:45 |