Tamnice smještene u kuli šibenske Kneževe palače, danas Muzeja grada Šibenika, do ljeta bi trebale biti renovirane i kao takve predane javnosti na uvid. Dosadašnji, zbog nedostatka financija, tek manji radovi slijede plan i program, pa sumnje da neće biti spremne za nadolazeću turističku sezonu ipak nemaju uporište.

GRAFIT U KULI KNEŽEVE PALAČE

U kuli Kneževe palače koja je bila sastavni dio fortifikacijskog sustava grada Šibenika, negdje u razdoblju između 16. i 18. stoljeća izgrađene su tamnice, tek nedavno, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prilikom istraživanja pronađeni su grafiti, crteži što tamnicama podiže ionako, s kulturno-povijesnog aspekta gledano, ogromnu vrijednost.  
- Crteži koje smo našli izradili su sami zatvorenici. Izvršili smo konzervatorske, restauratorske radove u dva navrata - jednom kad su otkriveni, a drugi put prije godinu ili dvije – kazao nam je profesor povijesti Tomislav Pavičić, kustos u Muzeju.
Iste freske Šibenčani su mogli nedavno pogledati prilikom manifestacije 'Noć muzeja' kada su tek tri od ukupno četiri tamnice bile izložene očima javnosti.
Danas priznaju kako je 'Noć muzeja' poslužila kao svojevrsni test koliko ljudskog 'opterećenja' tamnice mogu podnijeti da znaju što mogu očekivati tijekom turističke sezone kada će se domicilnim posjetiteljima pridružiti i oni inozemni.

PET KUNA ZA TAMNICE

U Muzeju su zadovoljni dosad učinjenim te ne prezaju pred planovima za budućnost, slijedom čega nam profesor Pavičić otkriva - U 'Noći muzeja' otvorili smo tri tamnice, dok četvrtu nismo. No, u planu nam je javnosti predstaviti i četvrtu uz minimalne radove koje se mogu izvršiti, kao što su bojanje, radovi vezani uz struju. Zamišljamo da ćemo barem u ovoj početnoj fazi postaviti male izložbe keramike, amfora, oružja, a do ljeta bi tamnice trebala biti kompletno otvorene. –
Dosadašnji radovi financirani su iz proračuna Grada Šibenika, čak 90 posto sredstava došlo je iz gradskog 'fonda', dok je preostali dio financiralo Ministarstvo kulture.
Tamnice će se naknadno nadopuniti vitrinama, legendama, rasvjetom, a kako su zbog manjka financija trpi kvaliteta izvođenih radova u Muzeju odustaju od bilo kakvog svečanog otvaranja. Također, još uvijek razmišljaju i o simboličnoj cijene kojom bi se naplaćivao ulaz. Ravnatelj muzeja Gojko Lambaša uz smiješak nam veli da bi to moglo biti tek nekih pet kuna, taman za svačiji džep. (sk)

Podijelite ovaj članak sa prijateljima na facebooku