Vjerojatno je malo Šibenčana koji pamte nekadašnji izgled stalnog postava u Muzeju grada Šibenika, dok mlađe generacije nisu nikad nogom niti kročile u Muzej, osim u  izložbeni prostor na obali. Međutim, kako sada stvari stoje, čini se kako ćemo na konačni izgled novog stalnog postava Šibenskog muzeja pričekati još neko vrijeme jer prema riječima njegovog ravnatelja Gojka Lambaše, u Muzeju trenutačno traju radovi na stalnom postavu, a dinamiku radova uvelike određuju financijska sredstva. U međuvremenu u Muzeju nastoje da realizacija stalnog postava ne utječe na redovnu djelatnost Muzeja, pa su uz radove na postavu koji kontinuirano teku  još od prošle godine, za isto vrijeme uredno odrađivali svoj svakodnevni  posao.

AKUTNA NESTAŠICA PROSTORA

– Svakodnevno imamo  redovitih obveza, od inventiranja građe, pripreme izložbi i kataloga, zaštite baštine, nabave građe i slično, ali  pokušavamo u  uvjetima  dok traju radovi funkcionirati maksimalno angažirano. Mislim da smo kroz sve ove godine uspjeli mnogo toga napraviti. No, ima jedan broj naših sugrađana  koji našu djelatnost dovoljno ne poznaju, a misle kako se nije napravilo dovoljno. Treba pogledati samo izložbenu i  izdavačku djelatnost, zaštitu pokretne kulturne baštine, arheoloških lokaliteta, nabavu nove građe za zbirke muzeja i slično. Istovremeno kroz sve ove godine se intenzivno radilo na uređenju muzejskih depoa, inventiranju građe, uređenju arheoloških lokaliteta, istraživanjima i sl.- obrazlaže ravnatelj Lambaša.
Jedan od glavnih problema s kojima Muzej kontinuirano muku muči je akutni  nedostatak prostora. Kako je jedna od osnovnih djelatnosti  Muzeja  prikupljanje  građe s kojom se popunjavao raspoloživi  prostor, te danas više nemaju gdje  s građom jer su depoi   etnografskog, arheološkog,  kulturno – povijesnog  i odjela  novije povijesti pretrpani.  

ADAPTACIJA PALAČR ROSSINI

- Uspjeli smo pronaći neka rješenja. Međutim, još je građe koja nije adekvatno smještena. Već duže vrijeme razgovaramo s gradskom upravom o tome da pronađemo prostor, a jedno od rješenja koje nam je ponuđeno jest i prostor u bivšoj vojarni Bribirskih knezova. Tamo ima objekata koji nisu iskorišteni, a koji bi nas zadovoljili – priča ravnatelj, te objašnjava kako Muzeju prvenstveno trebaju prostori koji su sigurni, suhi, te zadovoljavaju standarde muzeologije.
Međutim, želje koje u Muzeju brižno njeguju ne staju s palačom Rossini.
– Kroz ovu godinu namjera nam je postaviti oglasne table na svim arheološkim lokalitetima, na Danilu, Srimi te Kosi kod Vrpolja. Naša je želja i osnivanje muzeja u drugim gradovima. Skradin je tu napravio najveći iskorak, a pozdravljamo inicijative Murtera i Vodica. Želja nam je da i drugi gradovi i općine krenu istim putem jer smatramo da je i u našem interesu osnivanje novih muzeja, budući će se na taj način voditi veća briga o baštini, jer nekolicina nas iz Šibenika, naime, teško može svugdje stići – želje su ravnatelja Lambaše, koji, doduše, priznaje kako ne zna hoće li se i kada sve to realizirati obzirom na vrijeme u kojem živimo, jer to traži  ispunjenje uvjeta kao što su prostor, kadrovi, građa te  novac. (sk)

JOSIP ROCA SVOJE RADOVE POKLANJA MUZEJU

Muzej grada Šibenika trenutačno je u razgovorima s akademskim slikarom, rođenim Šibenčaninom Josipom Rocom, umjetnikom na radu u Zagrebu. Iako u dubokoj starosti, još uvijek je aktivan. – Prije nekoliko godina organizirali smo mu izložbu, a on je prošle godine negdje u ovo vrijeme pokrenuo inicijativu o donaciji svojih radova  Gradu Šibeniku, odnosno Muzeju grada Šibenika. Ideju smo rado prihvatili, no kako je on bio u nemogućnosti pripremiti je na vrijeme, donacija je prolongirana na neko vrijeme. Uz to, složili smo se da istu donaciju prvo prezentiramo građanima. A, hoće li to biti ove godine do ljeta, u samo ljeto ili iza, teško mi je potvrditi, ali to će se sigurno dogoditi i tu vjerujem neće biti nikakvih problema – kazao nam je ravnatelj Lambaša.

Podijelite ovaj članak sa prijateljima na facebooku