PATENTIRAJMO DELICIJU: Skradinskom rižotu prijeti sudbina drniškog pršuta PDF Ispis E-mail
Petak, 27 Kolovoz 2010 08:48
rizotLijepa Naša, puna pogrešaka! U prospektu Hrvatske turističke zajednice kojim ista nastoji hrvatsku gastronomiju približiti gostu, bilo tuzemnom ili inozemnom, lijepo piše kako je jedan od specijaliteta našeg kraja, Šibenika i okolice tuna ulovljena oko područja Kornatskog arhipelaga. I bila bi to inicijativa za svaku pohvalu da lov na tune na istom području nije zabranjen. S druge strane, HTZ preporučuje i skradinski rižot, ali neki ugostitelji drže kako preveliko reklamiranje 'ubija' delicije. Jedan od njih je skradinski ugostitelj Tomislav Računica koji nam kaže kako publicitet delicijama čak čini medvjeđu uslugu. Koliko zaista ona stara 'tko radi taj i griješi' ovdje 'stoji' – nismo sigurni.


ZABRANJENO, A JEDE SE


O ponudi jela od tune u našim restoranima nismo uspjeli mnogo doznati jer su ugostitelji itekako svjesni kako se ulovljena tuna prema zakonu ne smije puštati u promet. Ipak, jedan od ugostitelja koji je s razlogom želio ostati anoniman odmah je izlanuo:
– Zabranjen je lov na tune!
Ipak, potvrdio nam je kako u svojoj ponudi ima friške tune. Otkud dolazi riba, nije želio kazati, ali je potvrdio da se ne radi o uvezenoj ribi. I dok se gosti slade, pitamo se što rade inspekcije?!
Dok morski plodovi muku muče sa zakonima, dalje u unutrašnjosti županije drugo se jelo teško nosi s tolikom pozornošću javnosti. Skradinski ugostitelj, Tomislav Računica to jednostavno naziva eksploatacijom i s tim se ne slaže.
Skradinski rižot jelo je čijeg se spremanja prihvačaju samo najhrabriji. To je delikatno jelo koje zahtjeva čak dva dana pripreme, dakle daleko duže od u narodu uvriježenih i još uvijek nevjerojatnih dvanaest sati.
Tomislav Računica, inače vlasnik skradinskog restorana Cantinetta, povjerio nam je kako se za njegovim stolom tanjur tog jela ne može dobiti odmah po dolasku.
– Onaj tko želi jesti naš skradinski rižot treba se najaviti dva – tri dana unaprijed – veli vlasnik restorana. Računica smatra kako današnji skradinski rižot koji se može pronaći na jelovnicima brojnih restorana ne dogovara tradicionalnoj recepturi, te se kao takvo ovo jelo ne bi smjelo nazivati skradinskim rižotom pošto s tom delicijom, osim deklarativno, i nema neke osobite veze.
Prema njegovim riječima, pravi skradinski rižot danas rade tek dvije obitelji, njegova i obitelj Piližota, također iz Skradina.


IZGUBLJENO POVJERENJE


- Skradinski rižot jako je delikatno jelo. Zahtjeva ogroman trud, razlikuje se tek u nijansama, te zaslužuje pažnju – tvrdi Računica, no veli kako se ne slaže s tim što se događa.
- Skradinski rižot koji se danas kuha nema nikakve veze s pravim. To jako osjetljivo jelo, a ugostitelji ga danas nude jer nemaju ništa drugo. Sve je to jedna velika farsa – priznaje Računica.
Skradinski ugostitelj strahuje da bi skradinski rižot mogla zadesiti sudbina drniškog pršuta.
- Nekoć smo po danu znali prodavati daleko veće količine drniškog prušuta nego što je to slučaj danas jer se s vremenom pod etiketom drniškog pršuta počelo nuditi svašta – konkretno će na primjeru 'oslikati' svoje strahove.
Ono što se u tom slučaju događa jest da se gosti daju prevariti jedan ili dva puta, treći put neće dopustiti da pohlepni ugostitelji od njih rade budale i tu se gubi povjerenje na relaciji gost – ugostitelj, a cijenu toga plaćaju svi.
- Skradinski rižot bi trebalo zaštititi, patentirati – jasno će Računica, te priznaje:
– Ovo što se danas radi čista je eksploatacija, odnosno nezasluženo omalovažavanje fantastične kulinarske delicije.
Veli kako bi skradinski rižot mgao skuhati najučenijim svijetskim gastronomima, a imao je prilike, no priznaje kako mu je ipak daleko više stalo je li njegovim jelom zadovoljan njegov susjed. – Malo skromnosti nam ne bi naškodilo – zaključuje Računica. (sk)
Podijelite ovaj članak sa prijateljima na facebookuFacebook!
Ažurirano Utorak, 07 Rujan 2010 10:23
 
Molimo da se registrirate kako bi mogli komentirati članke.

Povezane vijesti: