Bolovanje na teret poslodavca PDF Ispis E-mail
Petak, 13 Kolovoz 2010 09:59
kolumnaPod bolovanjem smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je djelatnik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.Odsutnost s rada za prvih 42 dana, odnosno za prvih sedam dana za invalida rada, te za radnike zaposlene u pravnoj osobi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, naknadu za bolovanje isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava, te se to bolovanje smatra kao bolovanje na teret poduzeća/poslodavca. Pravo na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi, a najdulje do roka utvrđenog Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti.


Nakon proteka navedenog roka, pravo i duljinu trajanja bolovanja utvrđuje ovlašteni doktor HZZO-a. Kako biste imali pravo na naknadu za bolovanje trebate tražiti od doktora tiskanicu 'Obavijest o trajanju bolovanja'.
Tiskanicu izdaje izabrani doktor obiteljske (opće) medicine, na zahtjev osiguranika, ako mu je ista potrebna radi obračuna naknade plaće koja tereti sredstva poslodavca. Naknadu za bolovanje poslodavac isplaćuje na svoj teret za bolovanja koja traju do 42 dana. Iznimno ako djelatnik koji je na bolovanju ima status invalida rada, poslodavac je dužan isplatiti naknadu na svoj teret za bolovanje do sedam dana bolovanja. Ako je djelatnik na bolovanju dulje od 42 dana (neprekidno bolovanje), nakon 42. dana naknadu za bolovanje će isplaćivati poslodavac, ali iznos isplaćenog bolovanja će poslodavcu refundirati HZZO.
Isto vrijedi i za djelatnika sa statusom invalida rada, ali sa razlikom da će HZZO refundirati naknadu za bolovanje nakon sedam dana neprekidnog bolovanja. Naknada za bolovanje na teret poduzeća/poslodavca je oporeziv, tako da iznos bolovanja ulazi u bruto iznos plaće.


Dodaci na plaću (dodaci za minuli rad, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci za znanstveni stupanj i drugo) ne računaju se na naknadu za bolovanje (makar u praksi ima iznimki). Iznos naknade za bolovanje na teret poduzeća određuje poslodavac, a definira se u ugovoru o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnom ugovoru. Minimalni iznos naknade za bolovanje propisan je zakonom (čl. 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.)
'Naknada plaće ne može biti niža od 70 posto osnovice za naknadu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od 25 posto od proračunske osnovice. Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano. Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se, u smislu ovoga Zakona, redovita mjesečna plaća osiguranika utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu i drugih propisa o određivanju plaće, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.'
Podijelite ovaj članak sa prijateljima na facebookuFacebook!
Ažurirano Petak, 27 Kolovoz 2010 11:31
 
Molimo da se registrirate kako bi mogli komentirati članke.