Razdoblje karnevala, maškara, fašnika, poklada… kako li se sve ne naziva na našem području, započinje dva tjedna prije korizme.

Tako je fašnički utorak, dan najvećeg karnevalskog slavlja kad nam maskirana dječica zvone na na vrata pjevajući prikladne pjesmice, ujedno i zadnji dan neumjerenog uživanja u hrani prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta. Iako je karneval povezan uz jedan od najvećih kršćanskih blagnadana, sam nema nikakvo religiozno značenje, nego se u narodu održao još iz predkršćanoskog razdoblja kad su se u na razmeđi zime i proljeća održavali agrarni obredi za plodnost.

Samo ime karneval najvjerojatnije vuče podrijeko iz talijanskog jezika: carne (meso) i levare (ukoniti, odrstaniti) što je nasličnije i hrvatskom izrazu “mesopust” iako postoji više teorija i nejasan je sam postanak naziva. Kako bilo, doba karnevala najpoznatije je po maskiranim povorkama, obilnom jelu i piću. U kontitnetalnoj se Hrvatskoj jedu preostalo meso od zimnice (kobasice, sušeno meso, čvarci), popularna su i jela od zelja (krpice sa zeljem, prisiljeno zelje, kiselo zelje i kobasice), a od slastica nezaobilazne su krafne na kontitnetnu, te fitule i kroštule u priobalju.

Podijelite ovaj članak sa prijateljima na facebooku